Blog • Duel
Dva najveća ratnika Trojanskog rata. Jedan tražio osvetu, drugi branio dom. Njihov duel ispred trojanskih zidina ušao je u večnost.
Ahilej i Hektor predstavljaju dve suprotstavljene sile Trojanskog rata – a ujedno i neke od najkompleksnijih karaktera antičke književnosti. Homer ih nije prikazao kao jednostavne heroje i negativce, već kao ljude koji su oba imali duboke razloge za ono što rade.
Sin boginje Tetide. Neranjiv, najbrži i najsnažniji ratnik u grčkoj vojsci. Motivisan čašću, slavom i – na kraju – besom i tugom zbog Patroklove smrti. Ahilej bira kratki slavni život.
Syn Trojanski princ, sin kralja Prijama. Komandant trojanske vojske. Porodičan čovek, otac i muž. Bori se da zaštiti grad, porodicu i narod. Hektor zna da će izgubiti, ali ne beži od dužnosti.
Ključni događaj koji je neposredno doveo do dvoboja bila je smrt Patrokla – Ahilejevog najbližeg prijatelja i saboraca. Dok se Ahilej bio povukao iz borbe zbog sukoba s Agamemnonom, Patroklo je obukao Ahilejevo oružje i odveo Mirmidonce u boj da spasi Grke.
Hektor je u borbi ubio Patrokla, uzeo njegovo oružje (koje je zapravo Ahilejevo) i okrenuo tok bitke. Kada je Ahilej saznao za smrt svog prijatelja, bol i bes koji su ga obuzeli bili su bez granica.
„Neka pogine odmah Hektor, jer je ubio mog prijatelja koji mi je bio najdraži!" — Ahilej, Ilijada XVIII
Ahilejeva majka, boginja Tetida, znajući da njen sin ide u sigurnu smrt ali ne mogući da ga zaustavi, zamolila je Hefesta – boga kovača – da napravi novo oružje za Ahileja. Hefest je u jednoj noći iskovao neverovatni oklop, štit ukrašen scenama iz celog sveta, i sve ostale delove opreme.
Ovaj Ahilejev novi oklop bio je božansko delo – ukrašen prikazima Zemlje, neba, mora, gradova, ratova i slavlja. Homer opisuje Hefestov rad u čuvenom pasažu koji se smatra jednim od najvećih književnih opisa u istoriji.
Ahilej se vratio u rat sa jedinom misijom: pronaći Hektora i ubiti ga. Grci su odmah počeli da nadiru, a Trojanci su se povukli iza zidina. Hektor je jedini ostao napolju – hteo je da se suoči s Ahilejem.
Kada je video Ahileja kako dolazi prema njemu, Hektora je obuzeo strah – strah koji ni sam nije očekivao. Počeo je da beži oko trojanskih zidina. Homer opisuje da su trčali tri puta oko zidina Troje, dok su bogovi posmatrali s Olimpa.
Zevs je na vagu stavio sudbine oba ratnika. Hektorova strana je pala – što je značilo da mu je sudbina određena.
Boginja Atena, koja je favorizovala Grke, prevarala je Hektora. Pojavila se u liku Hektorovog brata Dejfoba i ubedila ga da stane i suoči se s Ahilejem, tvrdeći da će mu brat stati uz bok. Kada je Hektor bacio koplje na Ahileja, promašio je. Okrenuo se da uzme drugo koplje od „brata" – ali Dejfob (zapravo Atena) nije bio tu.
Hektor je shvatio da su ga bogovi napustili i da će umreti. Ipak, nije pobjegao.
Hektor je tražio od Ahileja da se zakunu da će pobednik vratiti telo poraženog za sahraniti dostojanstveno. Ahilej je odbio. Hektor je napao, ali Ahilej ga je probio kopljem kroz vrat – mesto gde oklop nije štitio.
„Znam te i znam da sam te neće nagovoriti. Neka je u tebi gvožđe. Ali pazi da ti gnev bogova ne dođe u dan kad te Paris i Apolon ubiju na Skejanskim vratima." — Hektor pred smrt, Ilijada XXII
Ahilej nije stao na ubijanju Hektora. Vezao je Hektorovo telo za svoja kola i vukao ga tri puta oko zidina Troje – dok je cela trojanska porodica gledala s bedema. Ovo je bilo nečuveno oskrnavljenje u grčkoj kulturi, gde je sahrana bila sveti obred.
Hektorov otac, stari kralj Prijam, jedne noći je sam otišao u grčki logor i klečeći pred Ahilejem molio ga da vrati sinovo telo. Ovaj potresni susret starog oca i moćnog ratnika koji je tek izgubio Patrokla – jedno je od najemotivnijih mesta u celoj Ilijadi. Ahilej je pristao i vratio telo.
Ovo je pitanje koje filozofi i književni kritičari postavljaju vekovima. Odgovor nije jednostavan:
Homer ne sudi – on prikazuje. I upravo ta ambivalentnost čini Ilijadu večno aktuelnom: u njoj nema samo heroja i zlikovaca, ima samo ljudi sa različitim odanostima i različitim tugama.
Duel Ahileja i Hektora simbolizuje sukob koji prevazilazi mitologiju:
Ovaj sukob rezonuje i danas – u svakom ratu, u svakom sukobu između ambicije i odgovornosti, između lične osvete i javnog dobra.